24.02.2012.

Je li evolucija dokazana?

Početkom ove godine pisao sam o Eurobarometrovom mini-kvizu općeg znanja iz prirodnih znanosti. Kviz se sastoji od trinaest jednostavnih tvrdnji za koje trebate procijeniti da li su točne ili ne. Ako već niste, predlažem da ga prvo isprobate, pa da se vratite. Čekat ću vas.

Jedna od tih rečenica glasi ovako:

Ljudi, kakve ih danas poznamo, razvili su se iz ranijih životinjskih vrsta.

Drugim riječima: naši davni preci nisu bili ljudi. Nije to baš nepoznata tvrdnja. Sigurno ste svi vidjeli ilustracije koje prikazuju praživotinje i praljude u nekom obiteljskom stablu. Te stvari se uče u školi, ali vidimo ih i u filmovima i u tisku i na televiziji, jednako—ako ne i više—nego druge stvari koje su se spominjale u kvizu. A eto, nitko nije dovodio u pitanje da li se kontinenti stvarno pomiču i je li Zemlja stvarno u orbiti oko Sunca. Rijetko kad se čuje nevjerica oko kruženja vode u atmosferi. Neslaganje iskazuju samo po pitanju svojih predaka.

Josipp4787, primjerice, piše:

ma ko kaže da smo se razvili iz ranijih životinjskih vrsta, evolucija još nije tokazana točna i neće bit još uskoro

Lucija_m se slaže:

Pogresila sam samo kod pitanja za evoluciju. A to je nesto oko cega se i dan danas svi naucnici spore! Pitanje je nepromisljeno.

Dobro, nasumični komentari na Internetu nisu previše vrijedni pažnje. Ali nije baš da su iznimka. Po navedenom istraživanju i članku Prihvaćenost evolucije u javnosti objavljenom u časopisu Science, Hrvatska je među gorima u Europi po tom pitanju. Samo 58% populacije se složilo s ovom tvrdnjom, 28% je reklo da je neistinita, a 15% se nisu izjasnili.

No to u stvari nije niti tako iznenađujuće ako te rezultate stavimo u kontekst gospodarske razvijenosti zemlje. Pogledajte ovaj graf:

Vidljivo je kako postotak potvrdnih odgovora (y os) raste s per capita bruto društvenim proizvodom (x os) i kako se Hrvatska po brojevima uklapa u prosjek istočnoeuropskih zemalja. Jedina zemlja koja na ovom grafu odskače je SAD, čije je prihvaćanje evolucije upola manje nego što bi to mogli predvidjeti na temelju europskih zemalja. Naravno, ova korelacija ne znači da bogatstvo čini ljude sklonijim evoluciji, na obje te varijable vjerojatno utječu neke druge, poput prosječne obrazovanosti i utjecaja religije u tim zemljama.

A što kažu znanstvenici?

Glavna teza kreacionista se svodi na to da evolucijska teorija nije dovoljno prihvaćena među stručnjacima, znanstvenicima koji se bave biologijom. Tu se skriva jedan problem kojeg laici obično nisu svjesni: znanost nije demokracija. Nije poanta znanosti da se svačije mišljenje broji kao jednako važno, ili da utjecajniji pojedinci nameću svoje mišljenje drugima. Pojedino objašnjenje prirodnog fenomena ne postane prihvaćeno glasanjem, nego argumentima i dokazima koji idu u prilog nekoj hipotezi ili je pobijaju. Tako da je, čisto znanstveno gledano, za "dokazanost" tvrdnje nevažno koliko ljudi misli da je ispravna.

Pa opet, većina ljudi nije u stanju (ili nema vremena) proučavati argumente kako bi sami zaključili što je koliko utemeljeno. Možda onda nije toliko nerazumno prolistati stručnu literaturu i primijetiti kako među stručnjacima praktički nitko ne raspravlja o tome da li se evolucija stvarno dogodila. To je možda bila vruća tema u devetnaestom stoljeću, ali sad je, jednostavno rečeno, riješen problem.

Pa opet, gotovo nitko ne proučava stručnu literaturu kako bi sam zaključio što je znanstveni konsenzus. I tako se opet vraćamo na mišljenja. Pa dobro onda, što ti ljudi koji se profesionalno bave tom tematikom kažu? Nažalost, nisam našao pouzdanih statistika o mišljenju znanstvenika u Hrvatskoj i okolici. Ali zato ih ima puno za SAD, baš zato što je situacija po evolucijsku teoriju tamo najlošija u cijelom razvijenom svijetu.

Prema istraživanju Pew Research centra 97% znanstvenika se slažu s tvrdnjom kako su ljudi i druga živa bića evoluirali kroz vrijeme. Istraživanje je rađeno na oko 2500 američkih znanstvenika, od kojih je manje od polovice bilo iz područja biologije i medicine.

Za očekivati je da bi anketa među znanstvenicima kojima je biologija struka polučila viši postotak. Na primjer, jedna anketa je voditeljima odjela biologije najcjenjenijih sveučilišta u SAD-u postavila ovakvo pitanje:

Vezano uz temu "teorije inteligentnog dizajna" i trenutnog konsenzusa biologa o mehanizmima evolucije — da li postoji razlika profesionalnih mišljenja unutar vašeg odjela, koja bi se po vašem mišljenju mogla opisati kao znanstvena kontroverza? Ne - Da

Od 73 primljena odgovora, 71 je bio "ne", jedan "da" i jedan kvalificirani "ne, ali..." Autor kaže da je usamljeni odgovor "da" došao s teološkog sveučilišta. Obratite pažnju na dvije stvari vezane uz ove rezultate:

• Anketa nije pitala voditelje što oni misle da je uvjerljiva teorija, nego da li unutar njihovog odjela postoji profesionalnih neslaganja po tom pitanju. Odgovor "ne" bi trebao značiti da znanstvenici na tom odjelu ne izražavaju sumnje oko evolucijske teorije.
• Anketa se konkretno odnosi na takozvanu teoriju inteligentnog dizajna, koja bi, ovisno o interpretacijama, i mogla prihvatiti tvrdnju da su se ljudi razvili iz ranijih životinjskih vrsta. Dakle, oko te tvrdnje bi ta pretpostavljena kontroverza mogla biti samo manja.

Na Wikipediji postoji popis znanstvenih udruga i akademija koji su eksplicitno izrazili stav o znanstvenoj vrijednosti kreacionizma, od Američke akademije do Royal Societyja i Vijeća Europe. Svi oni, zajedno s američkim sudovima po kojima se stalno poteže isto pitanje, dolaze do istog zaključka: ako ćemo pričati o znanosti, evolucija nije upitna. Za razliku od javnosti, ne postoji kontroverza među stručnjacima.

Zašto ljudi misle da je evolucija upitna?

Postoje li ljudi koji ne prihvaćaju evolucijsko objašnjenje porijekla čovjeka? Svakako, čak bi za neke zemlje mogli reći da su ti ljudi u većini. Postoje li intelektualci i autoriteti koji sumnjaju u evoluciju? Da, postoje i takvi ljudi — uglavnom su to novinari, političari, teolozi, filozofi i aktivisti. Postoje li biolozi, stručnjaci u svom području, ljudi sa znanstvenim obrazovanjem i titulama, koji iskreno misle da nešto ne štima s Darwinovom idejom? Ukratko, da. Među stotinama tisuća, postoje i takvi. Zar to nije dokaz da postoji opravdana sumnja u točnost pitanja s kojim smo počeli? Nije, a evo i zašto.

Gallupovo istraživanje na dvjestotu godišnjicu Darwinova rođenja pokazuje kako postoji jasna veza između obrazovanja i prihvaćanja evolucijske teorije. Na slici desno vidimo da je s većim stupnjem obrazovanja raste udio onih koji prihvaćaju evoluciju s 21 na 74% (označeno plavo na grafu). Amerikanci koji imaju samo osnovnu ili srednju školu puno manje prihvaćaju evoluciju nego njihovi visokoobrazovani sunarodnjaci.

Pogledajte crvene pravokutnike na grafu. Postoje određeni psihološki utjecaji koji djeluju da nestručnjaci zauzmu protivan stav. Ti utjecaji koji nemaju veze sa znanstvenom argumentacijom, nego s ljudskom intuicijom, s tradicijom, predrasudama, autoritetima u njihovoj zemlji i s običnom ljudskom inercijom u prihvaćanju novih stvari. Evolucija nije intuitivna. Ne laska nam teza kako nam je pra-pra-pra-...-tetka bila "majmun". Ne uklapa se u neke prastare filozofije o prirodi čovjeka, filozofije koje su ljudima drage i na kojima temelje svoj identitet. Iz svih tih razloga ljudi žele da evolucija nije stvarna. A ako nešto jako želiš, naći ćeš način da umisliš da je tako.

Iz te jezgre subjektivne nesigurnosti rasplamsala se kriva slika o kontroverzi među stručnjacima, i to iz nekoliko razloga. Prvo, mediji vole kontroverzu i preuveličavat će je da dobiju više pažnje. S druge strane, znanost po svojoj prirodi nije isključiva: ni pojedinci, niti institucije koji provode pravu znanost neće tek tako svojim autoritetom tvrditi da je ijedna teorija Istina i van sumnje, bez obzira koliko ona bila dobro utemeljena. I konačno, tu je politički motiv, bilo da on dolazi iz pozicije teizma, populizma, konzervatizma ili običnog oportunizma. Evolucija je dobila društvenu etiketu, nakon koje prestaje biti važno što točno misliš i zašto, a jedino što ostaje važno je etiketa koju si time prilijepio.

Obrazovanje i inteligencija mogu ublažiti taj utjecaj, ali ga nikad neće potpuno otkloniti. Dokle god u populaciji imate dovoljno ljudi koji su osjetljivi na društvene utjecaje, crveni pravokutnici neće tek tako nestati. I to nema veze sa znanošću.

Tweet