Upozorenje: autor nije statističar, a statistika je varljiva. Ova analiza može sadržavati nenamjerne greške u obradi ili interpretaciji podataka. Detalje izračuna možete otkriti hoverom preko slike. Komentari i ispravke su više nego dobrodošli.
25.11.2013.
Tko je za?
U Hrvatskoj je raspisan referendum kojim se želi u Ustav uvesti definicija braka kao isključivo heteroseksualne veze. Opće mišljenje je kako će većina glasati "za", ali čini se da ja jednostavno ne poznam ljude koji čine tu većinu. Niti mi je itko od prijatelja i poznanika osobno rekao da je "za", niti mi se takvi stavovi pojavljuju na društvenim mrežama. Čak su i oni koje smatram konzervativnima ili religioznima stavili crveno "protiv" na profilnu sliku. U takvom slučaju, kad vas proguta filter bubble, najbolje je potražiti hladne i objektivne znanstvene podatke.
Nešto kao što je Europsko društveno istraživanje (poznato pod kraticom ESS), sveeuropski znanstveni pothvat sustavnog prikupljanja podataka o stavovima, mišljenjima i ponašanju stanovnika našeg kontinenta, s javno dostupnim podacima. Posljednja "runda" u kojoj je sudjelovala i Hrvatska održala se 2010. godine. Tad su ispitanici bili pitani koliko se slažu sa sljedećom tvrdnjom:
Homoseksualci bi trebali imati slobodu da žive kako im se sviđa.
To nije, naravno, pitanje s referenduma, ali mislim da će poslužiti da izmjeri raspoloženje ljudi koji su skloni glasati "za" odnosno "protiv" na referendumu. Ponuđeni odgovori su:
- Izrazito se slažem
- Slažem se
- Niti se slažem niti se ne slažem
- Ne slažem se
- Izrazito se ne slažem
Karta desno prikazuje postotak ljudi po zemljama koji su se složili s tom tvrdnjom (prva dva odgovora, u odnosu na svih pet). Vidimo dosta jasnu podjelu na istok i zapad, po kojoj su bivše socijalističke zemlje tipično imaju podršku ispod 60%, i zapadnih zemalja kod kojih je podrška tipično iznad 80%. Zemlje u sivom nisu bile pokrivene anketom.
Isti podjelu istok-zapad vidimo na više mjesta, posebno u pravnoj regulativi: dok je na zapadu pravilo da se dozvoljavaju istospolni brakovi, na istoku se oni ustavom zabranjuju.
Prihvaćanje i životna dob
Graf iznad prikazuje koliko se ljudi slaže da bi homoseksualci trebali moći slobodno voditi svoje živote, po dobnim skupinama i zemljama. Svaka zemlja ima svoj grafić, unutar kojeg je na x-osi starost po dobnim skupinama (15-29, 30-39, 40-49, 50-59, 60-79). Na y-osi je postotak populacije iz te skupine koji se slažu s izjavom. Debljina linije odražava broj ispitanika u toj kategoriji. Odabrane zemlje su karakteristične za cijelu Europu, od restriktivne Rusije do liberalne Nizozemske. Podsjeća me na val koji prodire kroz vrijeme i prostor, donoseći veće prihvaćanje različitosti.
Vidimo kako za restriktivne zemlje podrška homoseksualcima opada sa starošću ispitanika, dok su najliberalnije zemlje "u zasićenju" po tom pitanju, pa dob ne igra neku ulogu. Nekako mi se čini ironično da brak najviše žele ograničiti oni na čiju generaciju to više ne utječe. A, s obzirom na političku orijentaciju aktivista koji su inicirali referendum, ironija je što su to upravo ljudi odrasli u bivšem režimu. Pogledajmo malo što kažu podaci o toj korelaciji.
Graf desno prikazuje odgovore Europljana ispod 75 godina starosti. Ovaj put su prikazani svi izričiti odgovori, od izrazitog slaganja (tamnozelena), do izrazitog neslaganja (tamnocrvena). Oni koji dolaze iz zemalja koje su imale socijalistički poredak dobivaju "bod" za svaku godinu života prije 1985-te. Ako ih podijelimo u šest kategorija kao na grafu, vidimo da je vrijeme provedeno u socijalizmu pozitivno korelirano s restriktivnim stavovima. U prvi stupac spadaju svi zapadni ispitanici, zajedno s najmlađim istočnim Europljanima, i razlika u odgovorima je drastična.
Dob i spol
Ograničimo se sad samo na hrvatske građane. Drugi graf uz dob analizira i spol ispitanika, pa iz nje ispada da varijacija s godinama starosti u stvari više dolazi od ljepšeg spola. Žene ispod 50 su manje sklone ograničavati slobode homoseksualcima, dok kod muškaraca onih koji se s gornjom tvrdnjom ne slažu ima podjednakih 40-ak posto u svim dobnim skupinama.
Glasanje na izborima
Na gornjem grafu vidimo usporedbu s pitanjem "Za koju ste stranku glasali na parlamentarnim izborima 2007" (opet, samo za Hrvatsku). Visina stupca i postotak govore koliko se glasača pojedine stranke izjasnilo pozitivno prema homoseksualcima (odgovori 1 i 2), dok širina stupca i broj ispod postotka govori koliko je ispitanika odgovorilo na navedeni način. Isprekidana crta predstavlja nacionalni prosjek (41%).
Kao što je očekivano, glasači desnih/konzervativnijih stranki manje spremni pustiti homoseksualce da žive na svoj način od onih koji glasaju za lijeve/liberalnije stranke. Zanimljivo je da su oni koji nisu glasali na izborima iznadprosječno liberalni po tom pitanju (47% se slaže s izjavom), i da ih ima više nego svih natprosječno liberalnih glasača (440 je reklo kako nisu glasali, nasuprot 289 onih koji su u nekoj od kategorija iznad crte).
Oni koji ne glasaju, glasali bi više "protiv"
Evo i zbirnog pregleda. Ako podijelimo ispitanike na one koji su rekli da su glasali odnosno da nisu glasali na parlamentarnim izborima, vidimo kako neglasači imaju znatno liberalniji stav prema homoseksualcima. Iz toga se može zaključiti da (ako će izlazak na referendum pratiti isti uzorak kao i izlazak na parlamentarne izbore 2007.) "za" će glasati nešto veći postotak nego što je prisutan u cijeloj populaciji.
Edukacija
Edukacija je isto tako relevantna. Na grafu desno vidimo da su više obrazovani ljudi u načelu skloniji prihvatiti homoseksualce. Kategorije su prema završenom stupnju obrazovanja, od (možda nedovršene) osnovne škole, preko trogodišnje i četverogodišnje srednje škole, viših škola odnosno preddiplomskih/diplomskih studija, do poslijediplomskih studija. Ovaj graf sadrži i broj ispitanika u svakoj kategoriji da lakše uočite mali uzorak ljudi s poslijediplomskim obrazovanjem pa stoga i velike margine greške u toj zadnjoj kategoriji. Obratite pažnju i da su visine segmenata izračunate na temelju ponderiranih podataka i stoga nisu jednake broju ispitanika koji su odgovorili na određen način.
Religioznost
Kako inicijativa za referendum očito ima religijsku pozadinu, zanimljivo je pogledati kako brojevi opisuju te karakteristike naših građana. Prvo je korisno populaciju Hrvatske podijeliti na dva "kampa": otprilike pola ih ide na religijske obrede (npr. katoličke mise) barem jednom mjesečno, dok ih druga polovica posjećuje tek na posebne blagdane, rjeđe od jednom mjesečno, ili uopće nikad ne ide. Graf desno pokazuje učestalost odgovora na naše standardno pitanje po učestalošću sudjelovanja na obredima (lijevi ili desni dio grafa) i po tome koliko su se izjasnili religioznima. (Odgovori na to pitanje su dani na skali od nula do deset, koju sam ja ovdje prenio na pet vrijednosti, od "malo religiozan" do "vrlo religiozan".) Brojevi su opet veličina uzorka.
Možemo uočiti da visoka religioznost ima utjecaja na negativan stav prema slobodama homoseksualaca tek kod "institucijskih" vjernika. Čini se da oni ispitanici koji se smatraju religioznima iako ne idu redovito u crkvu nemaju posebno negativan stav u odnosu na cijelu populaciju. To meni sugerira da je otpor homoseksualnosti u društvu više vezan uz religijsku kulturu i institucije, nego uz osobne stavove religioznih ljudi.
Umjesto zaključka
Postoje i druge korelacije koje bi se dale iskopati, ali zasad ću stati tu. Temeljitiju analizu podataka vjerojatno ćete moći pronaći u znanstvenim radovima na tu temu. Za početak predlažem friške članke Correlates of homonegativity in seven South-East European countries i How to measure homophobia in an international comparison? — njihova literatura sigurno sadrži još korisnih materijala.
Naravno, konkretne rezultate skorašnjeg referenduma nije moguće iščitati iz ovakvih pitanja studije. No, vidljivo je da, što se tiče prihvaćanja seksualnih različitosti, ne samo da smo još daleko od standarda Zapada, nego čak zaostajemo u našoj istočnoj skupini: zemlje poput Češke i Slovenije, pa čak i Bugarske, generacijski se puno brže mijenjaju. Ostaje mi samo nadati se da val liberalizacije nezaustavljiv za cijeli svijet, iako u nekim zemljama napreduje brže nego drugdje.
