30.6.2016.
Breksperti i breznalice
Čuli ste, vjerojatno, za Brexit? Prošli tjedan je Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske održalo referendum za izlazak iz Europske Unije. Na veselje nekih, a očaj i nevjericu još više ljudi, većina je odabrala izlazak.
Poznati autor i akademik Richard Dawkins se prije tog povijesnog četvrtka pobunio protiv referenduma. Njegov odgovor na referendumsko pitanje je:
Otkud ja znam? Ja nemam diplomu iz ekonomije. Ili povijesti. Kako se usuđujete povjeriti tako veliku odluku neznalicama poput mene?
No, iako je istina kako je odluka bila povjerena općoj populaciji neznalica, svejedno mi se čini kako direktna demokracija i uvažavanje stručnosti mogu biti kompatibilni. Ako se ne smatrate sposobnim sami odlučiti, jednostavno preuzmete preporuku onih koje smatrate kompetentnima. Naravno, neće se svi voditi željom da donesu najbolju odluku, neki će se htjeti iskoristiti svoj glas da sami sebi ispadnu važni, da potvrde pripadnost nekoj društvenoj skupini, ili da "pošalju političku poruku". Za ostale postoji još par preduvjeta da bi ta ideja funkcionirala:
- građanin-birač treba biti u stanju prepoznati relevantne autoritete;
- autoriteti trebaju javno objaviti svoju preporuku;
- autoritetova preporuka treba biti u skladu s interesima birača.
Brekspertize i breporuke
Prva dva preduvjeta se čine ispunjena u slučaju Brexita. Wikipedijina stranica o podršci za Brexit referendum ima vrlo iscrpan pregled tko je od javnih i stručnih osoba i organizacija podržao Leave kampanju (za izlazak iz EU) a tko Remain kampanju (za ostanak). Pogledajmo detaljnije:
- Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, kao i vlade Škotske i Welsa, pozvale su svoje građane da glasaju za ostanak. Tek par jedinica lokalne uprave je pozvalo na izlazak iz Unije.
- Vladajuća (Konzervativna) stranka je bila neutralna, ali predsjednik stranke, većina ministara i zastupnika javno su pozivali na ostanak. Ako gledamo po broju zastupničkih mjesta, gotovo sva opozicija je bila za ostanak.
- Međunarodne organizacije: Europska središnja banka, Svjetska banka, G7, G20, WTO, IMF, NATO, OECD, kao i valjda svi vladajući državnici Europe su pozivali Britance na ostanak. Isto su napravili šefovi vlada SAD-a, Japana, Kine, Kanade, Australije, Novog Zelanda i mnogih drugih država. S druge strane, izlazak su podupirali političari poput Donalda Trumpa, Marine Le Pen i Geerta Wildersa. Predsjednik Rusije i premijer Indije su bili neutralni, kao i britanska kraljevska obitelj.
Ostanak u EU eksplicitno su zagovarale najpriznatije i najstručnije britanske publikacije, među njima: British Medical Journal, Financial Times, Economist, Guardian, Independent, Lancet, Nature, Observer i The Times. Mnoge publikacije su bile na drugoj strani, ali to su redom bili tabloidi (uz izuzetak Daily Telegrapha i tiskovina u njihovom vlasništvu).
U vodećim novinama su objavili zajednička pisma članovi znanstvenih i stručnih organizacija, ili skupine prominentnih stručnjaka, konkretno:
- preko 150 članova Royal Societyja (britanske akademije znanosti)
- preko 100 voditelja britanskih sveučilišta
- 279 ekonomista
- oko 300 pravnika
- oko 200 zdravstvenih profesionalaca
- preko 300 poznatih povjesničara
- 13 nobelovaca iz polja znanosti/medicine
- dodatnih 10 nobelovaca iz ekonomije
- mnogi direktori najvećih poduzeća u Britaniji
Nisu navedene nikakve slične objave na Leave strani, iako su se neki pojedinačni stručnjaci javno izjašnjavali za izlazak.
Kod ovako široko raspravljanih pitanja nije teško naći stručno (ili barem "stručno") mišljenje koje će poduprijeti ono što bi sami voljeli misliti. Međutim, čini se očito da je kod ovog konkretnog pitanja vaga naginjala bespovratno na jednu stranu. Prevladavajuće mišljenje stručnjaka i autoriteta je bilo jasno za ostanak. Zašto je onda većina glasala za odlazak?
Tko kome vjeruje?
Bit će jasnije ako pogledajte istraživanje organizacije YouGov (PDF). Oni koji su glasali da ostanu dio Unije su imali različit stupanj povjerenja prema stručnjacima i javnim osobama:
S druge strane, glasači Leave kampanje su se izrazili ovako:
Primjećujete li drastičnu razliku? Euroskeptici ne vjeruju praktički nikome. To se primjećuje i kad su ih eksplicitno pitali koliko vjeruju stručnjacima:
Općenito govoreći, koja od sljedećih tvrdnji najbolje predstavlja vaš stav?
- Ne treba se previše oslanjati na takozvane stručnjake koji često previđaju i preporučuju stvari, pa se ispostavi kako su bili u krivu; bolje se osloniti na mudrost običnih ljudi i na malo zdravog razuma.
- Gotovo uvijek je bolje osloniti se na mišljenje profesionalaca-stručnjaka, obrazovanog i iskusnog u nekom području, nego na mišljenje običnog čovjeka s ceste, ili na takozvani zdrav razum.
- Nijedno
- Ne znam
Euroskeptici, glasači Leave opcije su redom birali prvi odgovor:
Pitanje je sad što je došlo prije: jesu li ti ljudi za izlazak iz EU zato što ne vjeruju stručnjacima da je to loš potez, ili kažu kako ne vjeruju stručnjacima samo zato što ih oni ne podržavaju u onome što su naumili. No veza sigurno postoji.
Brelitizam i brevolt
Donald Trump, onaj političar i biznismen koji je otvoreno podupirao Brexit, ovu jesen će ući u finale natjecanja za najutjecajnije radno mjesto na svijetu. Njegov uspjeh u mnogome podsjeća na uspjeh Leave-kampanje: što su ga više razapinjali u javnosti, to je više dobivao na popularnosti među biračima. Što su se stručnjaci i autoriteti više sprdali i dokazivali kako su njegovi nastupi i stavovi nespojivi s ozbiljnošću službe za koju se natječe, to su mu šanse da tu fotelju osvoji bile sve bolje.
No ovaj efekt nije ograničen na politiku. Ne vjerujemo liječnicima kad nam kažu da je pametno cijepiti djecu. Ne vjerujemo njihovim savjetima ni u drugim ozbiljnim medicinskim situacijama. Ne vjerujemo klimatolozima kad kažu da naša civilizacija utječe na klimu. Ne vjerujemo biolozima kad pričaju o evoluciji.
Pogledajte kako je voditelj kampanje Leave, Michael Gove, rekao novinaru Faisalu Islamu na Sky Newsu početkom ovog mjeseca:
Na pitanje zašto su bi građani vjerovali njima (političarima koji zagovaraju izlaz) umjesto stručnjacima, Gove odgovara:
— Mislim kako je građanima ove zemlje dosta stručnjaka koji im govore da znaju što je najbolje i stalno griješe.
— "Građanima je dosta stručnjaka?!" Kako to mislite? — šokirani voditelj pita — Zvuči kao Trumpova politika, zar ne?
— Ne, to je u stvari vjera, vjera u Britance da će donijeti pravu odluku.
— Slijepa vjera? — pita voditelj.
— Mislim da nije slijepa. Naime, oni koji se zalažu da ostanemo u EU imaju financijski interes...
— Znači ili lažu, ili su glupi, ili je to sve zavjera? Vi kažete da je to zavjera.
I tako smo došli onog trećeg preduvjeta, da glasamo prema stavovima stručnjaka koji su usklađeni s našim interesima. Jesu li stručnjaci dio svjetske elite koja se razišla od mase prosječnih građana? Jesu li se oni, u glavama manje obrazovanih, iz službenika i savjetnika javnosti s vremenom pretvorili u manipulatore i tehnokrate? Ovako ili onako, izgubili su povjerenje velikog broja Britanaca.
Ali nemojte misliti kako je ovo išta specifično za Britance. Isti sam dojam stekao kad je Hrvatska glasala o pristupanju Europskoj Uniji. Mnogi su imali dojam da je igra namještena, kako su političari, ekonomisti i multinacionalne kompanije već odlučile kuda se ide, i sad samo preostaje da i sve ostale gone u tom smjeru, kao pastir ovce.
Naša civilizacija raste, postaje kompliciranija i globalnija, a jaz između stručnjaka i nestručnjaka, profesionalca i amatera, insajdera i autsajdera sve više raste. Šansa da će oni komunicirati na jednakoj razini svaki dan je sve manja. Upućeni zamjeraju neupućenima zbog štete koju čine svojom gluposti. Neupućeni zamjeraju upućenima što im ne daju da se osjećaju ravnopravnima, da donose odluke i rade greške za sebe. Svjesna ili nesvjesna manipulacija je sve lakša. Glupi revolt je sve češći.
I najveći stručnjaci i najutjecajniji lideri današnjice su jednom bili djeca, i njih su odrasli varali i vozali, računajući na njihovu naivnost i neznanje. Nije da su roditelji to radili da bi nam naštetili, možda smo zbog svih tih sitnih prevara i laži sad bolji ljudi. Ali nije bilo ugodno. Možda nekad nije bilo ni pošteno.
