03.09.2012.

Ovaj članak je prvi u seriji članaka o varljivoj statistici:

Pročitajte još:

Samoubojstvo statistikom

Mislite kako statistike izražavaju precizne i apsolutne činjenice, neupitne važnosti i objektivnosti? Zaboravili ste kako je 83% takvih numeričkih podataka jednostavno izmišljeno samo kako bi se učinile vjerodostojnijima. U 39,271% slučajeva te brojke su sumnjivo visoke preciznosti, što sugerira da su izašle iz nekih stručnih i detaljnih studija — no referenci na te studije u tekstu nema.

Iako je to loše samo po sebi, ima nešto još gore: statistike mogu biti varljive čak i kad su temeljene na sasvim istinitim podacima. Problem nastaje kad ih ne interpretiramo na ispravan način, kad iz njih izvlačimo krive zaključke.

Dozvolite da ilustriram jednim mračnim primjerom. Zanima nas odgovor na ovo pitanje: "Je li dob faktor rizika za sklonost samoubojstvu?" Drugim riječima, ako znamo samo dob neke slučajno odabrane osobe iz Hrvatske, da li na osnovu toga možemo bolje procijeniti vjerojatnost da će se ubiti u sljedećih godinu dana, u usporedbi s prosjekom? Postoji puno osobina koje se povezuju sa samoubojstvom, poput spola (muškarci su skloniji), mentalno zdravlje, regija i slično. Da li je i dob korelirana s učestalošću samoubojstva?

Iz praktičnih razloga, ljude ćemo podijeliti u tri dobne kategorije: mlađi (5-24), srednji (25-64) i stariji (65 godina i više). Za pomoć ćemo se obratiti ne jednom, već trojici statističara. Pustit ćemo svakom od njih da ponudi svoju analizu i zaključak.

Statističar Ante proučava od čega su umrli ljudi različite starosti. "Pogledajte uzrok smrti ljudi u svakoj pojedinoj dobnoj skupini. Ako broj samoubojstava u svakoj dobnoj skupini podijelimo s ukupnim brojem smrti u toj skupini, vidimo da je udio samoubojstava kod mladih ljudi veći (čak 6% smrtnih slučajeva mladih ljudi je samoubojstvo) nego kod osoba srednjih (5%) i poznih godina (1%). Očito je da su mladi ljudi najskloniji samoubojstvu."

Bero ima drugačiju metodu obrade podataka. "Trebate pogledati podatke o tome koliko su godina imali ljudi koji su počinili samoubojstvo. Od 874 žrtve prijavljene u 2005., samo 6% žrtava bilo mlado, 60% žrtava je bila srednjih godina a 34% je bilo starije dobi. Očito je da su ljudi srednjih godina najskloniji samoubojstvu."

Na kraju se oglasio njihov kolega kojemu ne znam ime, svi ga zovu nadimkom Crni. "Obojica ste u krivu", rekao im je mrko. "Trebate gledati stope smrtnosti po starosti. U 2005., na svakih 100 000 mladih ljudi u Hrvatskoj ubilo se samo njih pet. Isto tako ćete vidjeti da se za istu veličinu populacije ubilo 22 ljudi srednje dobi i čak 40 starijih osoba. Očito je da su stariji ljudi najskloniji samoubojstvu."

Tri statističara, tri grafa, tri sasvim drugačija zaključka. Kako to? Tko nam to podvaljuje krive podatke?

U stvari, svi podaci su točni—problem je u njihovoj interpretaciji. Sad kad ste čuli sve dokaze, što vi mislite: koja dobna skupina je stvarno najsklonija da digne ruku na sebe?

(Odaberite jedan odgovor za nastavak.)

Sljedeći članak: Povratak srednjim vrijednostima

blog comments powered by Disqus