U Hrvatskoj se priprema referendum za ulazak u Europsku Uniju. To me podsjetilo na istraživanja koja se tamo redovito provode o stavovima javnosti, takozvani Eurobarometar. U jednom od tih istraživanja (Europeans, Science and Technology iz 2005. PDF) na anketi se našao i mini-test općeg znanja iz prirodnih znanosti. Provjerite kako bi vi prošli na njemu.
Koje od ovih tvrdnji nisu točne? Razmislite o svakoj rečenici i kliknite da prekrižite one koje nisu istinite. Ako za neku izjavu niste sigurni, pokušajte procijeniti da li je vjerojatnije da je istina ili ne.
Prosjek među (tadašnjih) 25 država članica je bio 66% ispravnih odgovora, 21% krivih odgovora i 13% "ne znam" ili "ne želim odgovoriti". Istraživanja se provode i u zemljama-kandidatima, pa se može vidjeti kako je Hrvatska bila ispod tog prosjeka (63% ispravnih odgovora), ali to u stvari odgovara našem stupnju gospodarske razvijenosti.
Pogledajte rezultate po zemljama. Evo koliki postotak stanovništva ima barem deset ispravnih odgovora na ovom kvizu:
Primijetite kako bi i majmun koji nasumično odgovara točno/netočno mogao očekivati da pukim slučajem ima 6-7 ispravnih odgovora — tako da mi se čini da je 10 ispravnih odgovora pokazatelj tek minimalnog općeg znanja iz prirodnih znanosti. Druga stvar koja se može primijetiti iz ove slike su velike razlike među europskim zemljama (od 69% u Švedskoj do 8% u Turskoj) i znanje ima jasnu zemljopisnu tendenciju pada sa sjevera na jug i sa zapada na istok.
Interesantno je da su građani Europske Unije imali problema s tri pitanja. Većina ih nije ispravno odgovorila kako:
- su elektroni manji od atoma
- antibiotici ne ubijaju viruse
- laseri ne fokusiraju zvučne valove
Ljudi sa završenom srednjom školom su morali čuti za ove stvari. Elektron je dio atoma. Laseri rade sa svjetlom. Da i nikad niste išli u školu, ili čitali nešto o tome u životu, zar ne bi te stvari naučili iz usputnog kontakta s modernom kulturom, filmovima, televizijom?
Postoje znatne razlike unutar demografskih skupina. Studija analizira rezultate po spolu, dobi, godinama školovanja, zanimanju i učestalosti posjećivanja vjerskih obreda. Kako bi eliminirali efekt nasumičnog pogađanja, iz njihovih podataka ću uzeti razliku ispravnih i neispravnih odgovora u postotcima. Prosjek EU bi onda bio 45 (66% ispravnih - 21% krivih).
Kao što se može primijetiti i iz grafa, studija zaključuje da lošije znanje pokazuju žene, starije osobe, one koje nisu završile srednju školu, te ljudi koji češće odlaze na vjerske obrede.
Što ovakvi rezultati govore o nama? Nisam siguran. Puno ljudi ne mari puno za opće znanje iz prirodnih ili društvenih znanosti: ne misle da je to nešto važno u životu, ili da je to nešto što spada u opću kulturu. Drugi pak misle da imaju solidno znanje, pa se neugodno iznenade na ovakvim testovima. Već smo vidjeli da naše samopouzdanje može biti varljivo. Možda će nekima ovaj test biti povod da se zamisle nad svojim znanjem.
U svakom slučaju je povod da se zamislimo nad općom kulturom znanja o prirodnom svijetu i tehnološkim temeljima suvremenog svijeta.
